Marijansko svetište Požeške biskupije
Svetište Gospe od Suza nalazi se na brijegu iznad Pleternice, u sklopu Župe sv. Nikole Biskupa. Od 1955. godine ovdje se njeguje pobožnost prema Gospi od Suza, a 31. kolovoza 2005. godine Svetište je proglašeno marijanskim svetištem Požeške biskupije. Kroz desetljeća ovo mjesto postalo je mjesto molitve, nade i susreta brojnih hodočasnika koji Mariji povjeravaju svoje životne teškoće, zahvale i prošnje.
Povijest Svetišta
Pobožnost Gospi od Suza u Pleternici povezana je s događajem koji se dogodio u Siracusi na Siciliji 1953. godine, kada je reljef Bezgrešnog Srca Marijina, izrađen od gipsa, plakao ljudskim suzama od 29. kolovoza do 1. rujna. Nakon znanstvenih analiza potvrđeno je da je riječ o ljudskim suzama, a događaj je ubrzo privukao pozornost vjernika diljem svijeta.
Godine 1955. vijest o ovom događaju čuo je tadašnji pleternički župnik vlč. Ljudevit Petrak. U vremenu nakon rušenja stare župne crkve sv. Nikole Biskupa 1944. godine i teških okolnosti za župnu zajednicu, odlučio je uvesti devetnicu Gospi od Suza kao mjesto molitve i pouzdanja u Marijin zagovor.
Prva devetnica započela je 23. kolovoza 1955. godine na temeljima porušene crkve. Vjernici su se okupljali na otvorenom, a pobožnost je iz godine u godinu privlačila sve veći broj hodočasnika. Godine 1958. sirakuški biskup darovao je pleterničkoj župi blagoslovljenu sliku Gospe od Suza i vatu kojom je dotaknut čudotvorni reljef u Siracusi.
Rast pobožnosti i proglašenje Svetišta
Tijekom desetljeća pobožnost Gospi od Suza nastavila se razvijati zahvaljujući zauzetosti župnika vlč. Ljudevita Petraka, koji je gotovo četrdeset godina vodio ovu pobožnost, a potom i njegovih nasljednika, osobito vlč. Antuna Ćorkovića.
Osnutkom Požeške biskupije 1997. godine i zauzimanjem prvog požeškog biskupa msgr. dr. Antuna Škvorčevića, hodočašća u Pleternicu dobila su posebno značenje. Nakon 50 godina štovanja Gospe od Suza, 31. kolovoza 2005. godine Pleternica je proglašena Svetištem Gospe od Suza Požeške biskupije.
Tom prigodom okupili su se brojni hodočasnici, biskupi, svećenici i redovnici iz Hrvatske i inozemstva. U svetište je donesen novi lik Gospe od Suza iz Siracuse, u koji je ugrađen dio platna natopljenog Gospinim suzama iz 1953. godine.
Gospa od Suza – Majka koja suosjeća
Pobožnost Gospi od Suza duboko je povezana s Marijinim majčinskim srcem koje suosjeća sa svakim čovjekom. Marijine suze nisu znak tuge bez nade, nego izraz njezine ljubavi, blizine i brige za svoju djecu. One podsjećaju vjernike da Bog nije daleko od ljudske boli i patnje te da Marija, kao Majka Crkve, ostaje uz čovjeka u trenucima kušnji, bolesti, neizvjesnosti i životnih križeva.
U liku Gospe od Suza vjernici prepoznaju Majku koja razumije ljudske suze jer je i sama pod križem svoga Sina iskusila dubinu boli. Zato joj se stoljećima i danas obraćaju s povjerenjem, donoseći joj svoje prošnje, zahvale i nade.
Dolazeći u Svetište Gospe od Suza, hodočasnici ne dolaze samo na mjesto molitve, nego na susret s Majkom koja ih poziva na vjeru, obraćenje i pouzdanje u Boga. Pred njezinim likom mnogi pronalaze utjehu, mir srca i snagu za svakodnevni život.
Devetnica Gospi od Suza
Svake godine od 23. do 31. kolovoza u Svetištu Gospe od Suza održava se devetnica u čast Blažene Djevice Marije. Ono što je započelo 1955. godine kao jednostavna pobožnost maloga broja vjernika, tijekom desetljeća izraslo je u veliko duhovno okupljanje brojnih hodočasnika iz Požeške biskupije, ali i iz drugih krajeva Hrvatske.
Tijekom devet dana vjernici sudjeluju u euharistijskim slavljima, molitvi krunice, klanjanju pred Presvetim Oltarskim Sakramentom i drugim pobožnostima. Posebno mjesto zauzima završni dan devetnice, 31. kolovoza, kada se u Svetištu okuplja veliki broj hodočasnika kako bi zajedničkom molitvom i slavljem iskazali svoju ljubav i zahvalnost Gospi od Suza.
Kroz godine devetnica je postala vrijeme posebnih milosti, susreta vjernika i zajedničke molitve cijele župne i hodočasničke zajednice. Pleternički brijeg tada postaje mjesto na kojem se isprepliću osobne molitve, obiteljske nakane, zahvale za primljene milosti i pouzdanje u Marijin zagovor.
Povezanost sa Siracusom
Pobožnost Gospi od Suza u Pleternici od svojih početaka neraskidivo je povezana sa svetištem Gospe od Suza u Siracusi na Siciliji, gdje se 1953. godine dogodio događaj koji je potaknuo širenje ove marijanske pobožnosti.
Poseban trenutak u povijesti pleterničkog svetišta bilo je hodočašće vjernika Požeške biskupije u Siracusu od 16. do 21. svibnja 2005. godine. Među 162 hodočasnika najviše je bilo Pleterničana, a organizaciju hodočašća predvodili su pleternički župnik preč. Antun Ćorković i vjernici pleterničke župe.
Hodočasnici su u Siracusi posjetili mjesto nastanka ove pobožnosti, sudjelovali u molitvama i misnim slavljima te se susreli s rektorom Svetišta Gospe od Suza msgr. Micheleom Giansiracusom i nadbiskupom Siracuse msgr. Giuseppeom Costanzom. Tom prigodom potvrđena je posebna duhovna povezanost Siracuse i Pleternice.
Kao znak te povezanosti, pleterničko svetište primilo je vrijedan dar – dio platna kojim su 1953. godine obrisane Gospine suze, koje se čuva kao dragocjena poveznica između dvaju svetišta.
Svjedočanstva vjernika
Povijest Svetišta Gospe od Suza nije zapisana samo u dokumentima i događajima, nego i u srcima brojnih vjernika koji su kroz desetljeća svjedočili snagu ove pobožnosti.
Jedno od vrijednih svjedočanstava ostavio je Đuro Hampl, rođen u Frkljevcima, a nastanjen u Pleternici, koji se sjeća prvih godina devetnice Gospi od Suza. Prema njegovim riječima, već u prvim godinama na pleternički brijeg dolazili su brojni vjernici, ne samo iz Pleternice nego i iz okolnih župa. Iako su se sveta slavlja održavala na otvorenom i često u teškim vremenskim uvjetima, narod nije prestajao dolaziti.
Posebno se sjeća velikog broja vjernika koji su sudjelovali u devetnici, kao i snažnog duhovnog ozračja koje je pratilo ta okupljanja. Istaknuo je kako je 1957. godine tijekom devetnice podijeljeno 9000 svetih pričesti, što pokazuje koliko je pobožnost Gospi od Suza već tada bila prihvaćena među narodom.
U svojim sjećanjima govori i o procesijama u kojima su sudjelovali vjernici iz okolnih sela. Djevojke iz pojedinih mjesta nosile su Gospine kipove, ukrašavajući ih cvijećem i svijećama, želeći na taj način iskazati svoju ljubav i poštovanje prema Blaženoj Djevici Mariji.
Ta svjedočanstva podsjećaju da je Svetište Gospe od Suza nastajalo i raslo zahvaljujući jednostavnoj, ali snažnoj vjeri običnih ljudi koji su u Mariji pronalazili utjehu i nadu. Unatoč poteškoćama i okolnostima vremena u kojem su živjeli, ostali su vjerni molitvi i zajedništvu oko Gospe od Suza.
Njihova vjera i ustrajnost ostavili su temelj na kojem danas stoji pleterničko svetište – mjesto susreta Boga i čovjeka, mjesto molitve, zahvalnosti i nade.
Svetište danas – mjesto molitve, nade i zajedništva
Danas je Svetište Gospe od Suza mjesto molitve, nade i zajedništva. Na pleternički brijeg tijekom cijele godine dolaze brojni vjernici koji pred Marijinim likom traže utjehu, zahvaljuju za primljene milosti i povjeravaju joj svoje živote.
U ovom svetom mjestu nastavlja se živjeti pobožnost koja je započela 1955. godine, a koja je kroz desetljeća postala dio duhovnog identiteta Pleternice i Požeške biskupije. Svaki hodočasnik koji dolazi Gospi od Suza pozvan je otvoriti svoje srce Bogu, pronaći snagu u molitvi i osjetiti Marijinu majčinsku blizinu.